Kontrola epidemije virusa COVID-19 u oftalmološkim ustanovama

Donosimo Vam kraći pregled iskustava i mjera za kontrolu epidemije virusa COVID-19 u oftalmološkim ustanovama na temelju članka Tracy H.T. Lai i suradnika iz Hong Konga, objavljenog prije mjesec dana u časopisu Graefe's Archive for Clinical and Experimental Ophthalmology. Za detaljnije upute molimo pročitajte cijeli članak, koji je dostupan na Springer Nature SharedIt linku https://rdcu.be/b3dsl. Nadamo se da će Vam ovaj pregled biti koristan u poboljšanju mjera koje ste već proveli u svojim ustanovama. Iskustva hongkonških oftalmologa u sprečavanju zaraze koronavirusom Pojedinačni slučajevi, poput tužnog slučaja preminulog kineskog oftalmologa dr. Li Wenlianga iz Središnje bolnice u Wuhanu, koji je prvi ukazao na opasnost od nove zaraze, ukazuju na mogućnost širenja virusa COVID-19 putem kapljica, aerosola preko sluznice nosa, usta i spojnica oka. Nakon što je zdravstveni sustav Hong Konga bio teško pogođen epidemijom SARS virusa 2003. godine, epidemiju novoga koronavirusa COVID-19 dočekali su bitno spremnije. Oftalmolozi dviju hongkonških bolnica podijelili su svoja iskustva s pojačanim protuepidemijskim mjerama koje su aktivirali 25. siječnja ove godine u nadi da će pomoći oftalmolozima i bolesnicima u državama koje se sad suočavaju s epidemijom. Mjere su podijelili u tri skupine po hijerarhijskom principu: administrativna kontrola, kontrola radnog okružja te upotreba osobne zaštitne opreme. 1. Administrativne mjere Administrativne mjere odnose se primarno na smanjenje rizika izlaganja nezaraženih ljudi virusu COVID-19 te se samim tim odnose i na najveći broj ljudi. U ove mjere spadaju: - smanjenje broja posjeta bolesnika i suspenzija elektivnih kliničkih usluga, pri čemu su obustavili elektivne usluge poput elektrodijagnostike i propisivanja kontaktnih leća te zahvate poput operacija mrene. Za obavještavanje im se korisnim pokazao sustav SMS poruka s informacijom o telefonskom broju na kojem su pacijenti mogli odgoditi pregled ili produžiti terapiju. - trijaža pacijenata – najvažniji je kriterij za trijažu u njihovim bolnicama mjerenje temperature infracrvenim termometrima svim pacijentima i njihovoj pratnji prije ulaska u prostor klinike. Afebrilni pacijenti pritom ispunjavaju TOCC upitnik s pitanjima o respiratornim simptomima, putovanjima, kontaktu sa zaraženim pacijentima te zanimanju, pri čemu se rizičnima smatraju zdravstvene profesije i rad na tržnicama. Osim ovih pitanja, upitnik sadrži i pitanje o postojanju konjunktivitisa, odnosno crvenog oka. Naime, konjunktivitis može, iako rijetko, biti jedan od prvih simptoma zaraze COVIDOM19. U slučaju pozitivnog odgovora, pregled ili zahvat za koji ne postoji hitna indikacija odgađa se za najmanje 14 dana. Pregledi febrilnih pacijenata bez hitne indikacije također se odgađaju, uz letak i savjete kome se mogu javiti. Febrilne hitne bolesnike pregledavaju dežurni oftalmolog i konzilijarni liječnici u posebnim prostorima. - smanjenje nastanka aerosola i kapljica prestankom korištenja beskontaktnih „air puff“ tonometara uz preporuku korištenja aplanacijskih tonometara i Icare tonometara s jednokratnim vrhovima. Kako bi se izbjeglo stvaranje aerosola uslijed endotrahealne intubacije, preporučuje se izbjegavanje zahvata u općoj anesteziji. Kod hitnih indikacija i sumnje na zarazu koronavirusom, zahvati u općoj anesteziji izvode se u odvojenim dvoranama uz posebne mjere opreza. - obuka osoblja u higijeni ruku i korištenju zaštitne opreme – osim edukacije, medicinsko osoblje treba izmjeriti i zabilježiti temperaturu prije odlaska na posao te odmah prijaviti bilo koji sumnjivi simptom. 2. Kontrola radnog okružja Cilj mjera kontrole radnog okružja je smanjiti širenje zaraze i smanjenje koncentracije infektivnih kapljica u zraku. Preporučuju povećanje ventilacije u čekaonicama s većim udjelom svježeg zraka te dodavanja HEPA filtera gdje je potrebno. Za problem bliskog kontakta tijekom biomikroskopije preporučuju instaliranje mehaničkih plastičnih zapreka na procijepne svjetiljke koje je potrebno očistiti i dezinficirati na kraju smjene ili kod postojanja vidljivih kapljica ili onečišćenja. Potrebno je redovito dezinficirati sve radne površine, od biomikroskopa do tipkovnica i kvaka. Kako bi se smanjilo okupljanje osoblja na sastancima, potiče se upotreba videokonferencijskih programa putem mobilnih telefona. U kantinama se preporučuje razmak i sjedenje prema lokalnim uputama, poput sjedenja na način da su svi okrenuti u istome smjeru. 3. Upotreba osobne zaštitne opreme Prve dvije mjere smanjuju područja izlaganja SARS-CoV-2 virusu, no ne eliminiraju rizik u područjima kao što su prostori za pregled bolesnika s virusom ili prostori za zahvate u kojima nastaje aerosol. Zbog toga se u takvim situacijama, osim standardne zaštitne opreme, poput naočala ili vizira, preporučuje nošenje pune zaštitne opreme koja uključuje kirurške maske ili N95, odnosno FFP2 maske i zaštitno odijelo. Naglašava se posebna važnost higijene ruku uz dezinfekciju ili promjena rukavica nakon svakog pregleda. Autori napominju da je zbog lokalnih razlika u intenzitetu epidemije i razlika u organizaciji oftalmoloških službi važno sve odluke donositi uz konzultiranje lokalnih stručnjaka za kontrolu zaraze.

Adrian Lukenda